Frigosan centralno grijanje

Za 2012. pripremili smo Vam nove, još pristupačnije cijene, Seltron regulatora grijanja koji kao i do sada svojom plug&play tehnologijom čine prvi odabir automatika grijanja. Krajnji korisnik uz vrlo malo znanja o sustavu grijanja putem jednostavnog izbornika u samo nekoliko koraka može podesiti regulator do vrlo visoke funkcionalnosti....

Automatika :: Sobni termostat, termostati, automatska regulacija

Automatika Kako smanjiti potrošnju energenta? Ako pogledamo opću energetsku bilancu dolazimo do zaključka da najveći dio energije se troši na zagrijavanje čovjekovog ambijenta (oko 42%).

Pravilnim odabirom i upotrebom automatske regulacije možemo smanjiti potrošnju energenta i do 30%. Globalno gledano, na taj način uštedjeli bismo i do približno 12% ukupne energije.

Zaključak je očit i rječito govori da je ispravna automatska regulacija temperature kod sistema grijanja najefikasniji način uštede energije. Kako svakim danom osjećamo nedostatak energije, štednja je općedruštveni zadatak. Nekad su kuće i zgrade imale masivne debele zidove i male prozore, pa su bile akumulator topline, te se vanjske promjene nisu brzo reflektirale na stanje u prostoriji. Specifični toplinski gubici takvih zgrada znatno su niži nego kod današnjih. Suvremeni način gradnje odlikuje se tankim zidovima i vrlo velikim staklenim površinama. Ovakvu promjenu karakteriziraju visoki gubici topline,koji se mogu znatno smanjiti jedino upotrebom toplinske izolacije, kako u zidu tako i na staklenim površinama. U zemljama EU potrošnja energije za grijanje zgrade niža je od 100 kWh/m2 na godinu, a u Hrvatskoj je dva do tri puta veća. Potrošnja energije za grijanje mora biti što manja, a postiže se punom toplinskom izolacijom obodnih građevnih dijelova zgrada (zidova, podova, krovova).

Osim toga, štedjeti se može i pravilnim sagorijevanjem goriva.

Bitno je da je dimnjak ispravan, da je u ložištu kotla dovoljan podtlak, te da se ostvaruje zahtjevani odnos goriva i zraka, što se reflektira kroz sadržaj CO2, u dimnim plinovima. Nepravilno izgaranje može uvečati potročnju goriva i do 20 posto.

Načini regulacije

Svi sistemi regulacije temelje se na zahtjevu da temperatura u grijanoj prostoriji bude jednaka željenoj, a osim toga treba poštivati i neke tehničke zahtjeve koji ovise o sistemu grijanja.

Regulacija sobnim termostatom

Sobni termostatSobni termostat obično se sastoji od bimetalne ploče pričvršćene na jednoj strani. Promjenom temperature bimetalna ploča, vezana elastičnom oprugom za kućište termostata, mijenja svoj položaj te se prebacuje na drugi električni kontakt. Na taj se način prekida, odnosno zatvara strujni krug. Većina ugrađenih bimetala u sobne termostate je jako osjetljiva i reagira na promjene od +-0,5°C. Svi sobni termostati imaju proreze kroz koje prestrujava sobni trak preko bimetalnog elementa u termostatu.

Jasno je da se sobni termostat ne smije postaviti u blizini nekog izvora topline (radijatora, peći, žarulje...) ili u nekakav zaklon koji bi remetio prirodnu cirkulaciju sobnog zraka preko njega.

Najbolje je ga postaviti na unutarnji zid, nasuprot prozoru ili vanjskim vratima, na visini od 140 do 170 cm od poda. Postoje više vrsta sobnih termostata, klasičnih, s lampicom, prekidačem, elektronski, vremenski, predprogramirani itd.

Najpraktičniji i najštedljiviji sobni termostat je onaj koji možete podesiti na minimalno dvije radne temperature, obično je to noćna i dnevna radna temperatura. Rad se može podesiti u više dnevnih perioda, te u noćni eko period kad se sistem održava na zadanoj minimalnoj sobnoj temperaturi. U praksi bi to moglo izgledati ovako; sistem je namješten da održava noćnu temperturu prostorija na 16°C, ujutro u 6 sati se pali grijanje na zadanu temperaturu 21°C, Vi se budite i imate zagrijanu kupaonicu i prostorije, nakon spremanja za posao i djece u školu sistem se prebacuje na noćnu temperaturu (eko temperatura) i održava temperaturu na 16 °C do 15 sati kad se sistem pali te podiže dnevnu temperaturu na 21°C kako biste se vratili u zagrijane prostorije, navečer u 23 sata sistem se prebacuje na noćnu temperaturu i održava istu do sljedećeg zadanog razdoblja. Na taj način regulacija znatno pridonosi uštedi, jer su noći obično hladnije. Većina sobnih programiranih termostata ima valstite baterije kako bi u slučaju nestanka električne energije stani mehanizam ipak uključio grijanje po povratku iste.

Tri su mogućnosti spajanja sobnog termostata na elemente sistema centralnog grijanja.

-          Sobni termostat djeluje na cirkulacijsku crpku

To je jeftiniji i najčešći način regulacije. Sobni termostat uključuje i isključuje rad cirkulacijske crpke. Ručni mješajući ventil (kod kotlova ili sistema koji ga imaju instaliranog) je dodatni korektor, pa ga zimi treba malo više otvoriti, a u prijelaznom razdoblju prigušiti. Na taj se način smanjuje intermitirajući rad crpke, tj. Ona se rijeđe ukopčava i iskopčava. Dakako automatika kotla u tom slučaju brine o radu plamenika.

-          Sobni termostat djeluje na plamenik

Ovaj način regulacije moguć je kod nekih sistema. Neprikladan je za kotlove jer temperatura vode u kotlu može pasti ispod 50°C, što izaziva neugodne popratne pojave – stvaranje kondezata, smanjenje toplinskog učinka, te lošiji prijelaz topline.

Ovdje treba ponoviti da ima takvih konstrukcija kotlova koji ne kondeziraju ispod 50°C, ili ako kondeziraju tada to nije štetno tkz. niskotemperaturni kotlovi.

-          Sobni termostat djeluje na miješajući ventil

Za ovaj način regulacije potreban je miješajući ventil s elektromotornim pogonom, što poskupljuje sam sistem regulacije. Sobni termostat zatvara i otvara miješajući ventil, te mijenja odnos miješanja između toplije vode u kotlu i vode iz sistema. Plamenik i cirkulacijska crpka rade neprekidno i nema nikakvih neugodnih pojava u kotlu. Ovaj način je vrlo dobar.

Možemo zaključiti da je regulacija sa sobnim termostatom najjeftinija i da donosi znatne uštede energije (i do 20 posto). Nedostatak mu je da se sve svodi na prostoriju u kojoj je postavljen, te za efikasniju uštedu i ugodnost treba uravnotežiti sistem (podesiti protok vode na grijačim tijelima u ostalim prostorijama prigušnim radijatorskim ventilom na povratnom vodu iz radijatora). Drugi je nedostatak oscilacija temperature prostorije, te je preporučljivo izabrati što osjetljiviji sobni termostat.

Zbog sprečavanja neugodnih popratnih pojava najbolje i najjeftinije je primjeniti sistem kad instaliramo tjedno programirajući sobni termostat koji djeluje na cirkulacijsku crpku.

Potpuna automatska regulacija
 
Automatika regulacija grijanjaTo je najbolji, najkomforniji i najštedljiviji način regulacije u sistemu centralnog grijanja. Za taj sistem regulacije postoje kompletni elektronski uređaji sa satnim mehanizmom, zatim tu su elektromotorom pokretani miješajući ventili (ili slavina), te vanjski osjetnik i osjetnik temperature polaznog voda.

Postoje dva načina ove regulacije, koji u pravilu uvijek djeluju na osnovi promjene temperature polaznog voda. Na taj način dovedena količina topline u svako grijaće tijelo prilagođava se trenutnim transmisijskim gubicima te prostorije.

Time postižemo konstantnu sobnu temperaturu, bez obzira na vanjske uvjete. Takvi se sistemi sastoje od osjetnika (vanjski, sobni i tkz. Potopni uronjen u polazni vod) koji rade na načelu promjene električnog otpora neke žice pri promjeni temperature. Ovakve promjene električnog otpora prenose se u centralni uređaj (programator) koji daje impuls elektromotornom miješajućem ventilu da se on otvara ili zatvara. Na taj način mijenja se odnos miješanja kotlovske topline s vodom iz sistema centralnog grijanja. Centralni uređaj, programator ima satni mehanizam i obično se može podesiti nekoliko intervala u toku dana i cijeli tjedan unaprijed, te s opcijama rada za vrijeme godišnjeg odbora, izostanka iz kuće i mnoge druge napredne opcije samog upravljanja prema vašim željama.

Na ovakav način rada programatora može se uštedjeti i do 30 posto energije.

Postoje dva osnovna načina potpune automatske regulacije:

-          Regulacija ovisna o sobnoj temperaturi

Osjetnik u prostoriji diktira preko centralnog uređaja rad miješajućeg ventila, te se mijenja temperatura polaznog voda sa zadatkom da temperatura u prostoriji bude konstantna.

Ovaj sistem regulacije ima nedostataka. U prostoriji u koju je smješten sobni osjetnik mogu biti i sekundarni izvori topline (rasvjeta, strojevi, boravak više osoba, zračenje sunca i sl.), pa to utječe na režim rada. Takva dodatna, sekundarna toplina, izazvat će sniženje temperature polaznog voda, što može dovesti do pothlađenja ostalih prostorija.

-          Regulacija ovisna o vanjskoj temperaturi

Ovaj sistem bolji je od prethodnog  jer nema pothlađivanja ostalih prostorija. Na centralnom uređaju namjesti se režim rada ovisno o vanjskoj temperaturi. To je najsloženiji posao i treba ga pažljivo obaviti dok ne pogodite upravo ovaj režim rada da biste pri svakoj vanjskoj temperaturi imali u prostorijama projektnu (adekvatnu) temperaturu. Svaki proizvođač ima svoj način podešavanja. Bitno je dobro podesiti ovaj pravac (krivulju) bilo paralelnim pomicanjem bilo mijenjanjem nagiba.

Kako biste sve to dobro obavili, bar u nekim prostorijama morate imati sobne termometre i podešavati ih dok ne postignete jednaku temperaturu u svim prostorijama.

Miješajući ventili (ili slavine) mogu biti različitih izvedbi, a najčešće su to četveroputni miješajući ventili.

Upotrebljavaju se i troputni ventili koji mogu biti tzv. miješajući ili razdjelni. Ako se koriste prolazni (dvoputni) ventili nužno je izvesti i liniju (by-pass, za miješanje u koju se stavlja odbojna zaklopka(nepovratni ventil) da se omogući jednosmjerna ispravna cirkulacija. Kada se takav ventil zatvori, tada voda iz povratnog voda struji kroz liniju za miješanje natrag u polazni vod. Bez obzira na investiciju u potpunu automatsku regulaciju, uzevši u obzir visoku cijenu goriva, te komfornost rada ovakvi uređaji se brzo amortiziraju te sve češće ugrađuju.